Zakažite procenu

Usluga 05

Integracija primitivnih refleksa

Od ranih refleksnih odgovora ka sve sigurnijem i organizovanijem pokretu.

Stimulacija stopala masažnom lopticom tokom rada

Kada posmatramo kako dete sedi, trči, hvata loptu, prelazi prepreku, piše ili pokušava da istovremeno koristi obe strane tela, ne posmatramo samo motoriku. Način na koji dete organizuje pokret može nam pružiti važne informacije o njegovom senzomotornom funkcionisanju.

Zato se, kada za to postoje pokazatelji, u okviru razvojne procene mogu sagledavati i primitivni refleksni obrasci.

Šta su primitivni refleksi?

Primitivni refleksi su urođeni, automatski motorički odgovori koji se pojavljuju tokom prenatalnog perioda i prvih meseci života. Imaju važnu ulogu u najranijem razvoju, a sazrevanjem nervnog sistema postepeno se integrišu i ustupaju mesto složenijim, kontrolisanijim i voljnim pokretima.

Među njima su Moro refleks, asimetrični tonički vratni refleks (ATNR), simetrični tonički vratni refleks (STNR), refleks hvatanja, Babinski refleks…

Kada pojedini refleksni obrasci ostanu izraženiji nego što se očekuje za uzrast, mogu se preplitati sa voljnim pokretima i otežavati detetu da svoje telo organizuje na efikasan način.

Kako se to može ispoljiti?

  • Teškoće sa održavanjem stabilnog položaja tela i često vrpoljenje tokom sedenja.
  • Oslanjanje na sto ili naslanjanje glave tokom rada.
  • Teškoće u koordinaciji leve i desne strane tela i prelasku središnje linije.
  • Nespretnost pri složenijim motoričkim zadacima.
  • Veći napor pri pisanju i drugim preciznim aktivnostima.
  • Teškoće u odvajanju pokreta očiju, glave i trupa.
  • Brže zamaranje pri aktivnostima koje zahtevaju stabilnost i kontrolu pokreta.

Prisustvo neke od ovih teškoća ne znači automatski da dete ima neintegrisane primitivne reflekse. Isti znaci mogu imati različite uzroke, zbog čega se refleksni obrasci posmatraju kao jedan deo šire slike detetovog razvoja.

Kada procena pokaže da je ovoj oblasti potrebna dodatna podrška

Aktivnosti se biraju individualno, u skladu sa onim što je uočeno tokom procene. Kroz pažljivo odabrane položaje, pokrete i motoričke zadatke dete dobija priliku da razvija bolju telesnu organizaciju i postepeno gradi složenije obrasce kretanja.

  • Razvoj telesne svesnosti i stabilnije posturalne kontrole.
  • Bolja koordinacija i povezivanje leve i desne strane tela.
  • Razvoj motoričkog planiranja i organizacije pokreta.
  • Stabilnija motorička osnova za sedenje, pisanje, igru i kretanje.

Cilj nije da dete samo „uradi vežbu“, već da ono što kroz pokret razvija postane funkcionalno u svakodnevnom životu.

Pitanja roditelja

Ono što nas često pitate.

Sva pitanja
Kako da znam da li je mom detetu potrebna razvojna procena?

Razvojna procena može biti korisna kada roditelj primećuje odstupanje ili teškoću u govoru, pažnji, ponašanju, učenju, motorici, komunikaciji ili drugim oblastima razvoja.

Procena se može uraditi i kada ne postoji konkretna teškoća, kao periodična razvojna kontrola, kako bi roditelj dobio uvid u trenutno funkcionisanje deteta i smernice za dalje podsticanje razvoja.

Koliko često dete treba da dolazi na tretmane?

Ne postoji učestalost koja odgovara svakom detetu. Dinamika rada određuje se na osnovu razvojnog profila, postavljenih ciljeva i individualnih potreba deteta. Nakon procene roditelj dobija preporuku o daljem načinu i dinamici rada.

Koliko je vremena potrebno da se vide rezultati?

Razvoj nema univerzalan vremenski okvir. Napredovanje zavisi od uzrasta deteta, prirode i izraženosti teškoće, učestalosti rada, individualnih sposobnosti i primene naučenog u svakodnevnom okruženju. Napredak se prati kontinuirano, a ciljevi i aktivnosti prilagođavaju u skladu sa detetovim odgovorom.

Prvi korak

Niste sigurni da li je detetu potrebna podrška?

Ne morate unapred znati šta se dešava. Dovoljno je da postoji nešto u razvoju ili ponašanju deteta što vam privlači pažnju – zadatak procene je da tu nedoumicu sagleda u širem kontekstu razvoja.